OKKZZ.HR

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Naslovna Cehovi Ceh prijevoznika
Ceh prijevoznika

Zaključci 9. Susreta prijevoznika Hok-a

E-mail Ispis

Ulaskom u EU, domaći prijevoznici dobili su snažne takmace na europskom tržištu prijevozničkih usluga, što iziskuje brojne kvalitativne prilagodbe i unaprjeđenja.

U tom smislu državna administracija, prvenstveno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, stavilo je u proceduru izmjenu Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kako bi učvrstilo zakonsku regulativu i otklonilo mogućnost nelegalnog obavljanja prijevoza putnika temeljem novih tehnologija te time na legislativnoj razini dodatno unaprijedilo, ali i olakšalo poslovanje hrvatskih prijevoznika, istaknula je državna tajnica za promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, otvarajući 9. Susret prijevoznika, koji se danas održao u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) – Ceha prijevoznika.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kazao je kako su rad na crno, nedostatak odgovarajućih kadrova i odgovornost obrtnika u poslovanju svom svojom imovinom zajednički problemi svih obrtnika.

„Ovaj susret gledamo kao platformu, zaključci koje Ceh prijevoznika donese su prijedlozi rješenja problema, za čije rješavanje je nužno partnerstvo HOK-a i resornog Ministarstva. „ rekao je Ranogajec. Govoreći o Uberu, Ranogajec je povukao paralelu i istaknuo da kad hrvatski obrtnici rade u inozemstvu, tad posluju po pravilima, zakonima određene države, a kad Uber dođe u Hrvatsku, ne poštuje naše zakone. Nemamo ništa protiv konkurencije, zaključio je, ali svatko mora poslovati po zakonu.

Predsjednik Ceha prijevoznika HOK-a Emilijo Bajlo naveo je kako je trenutačno obrtnika – prijevoznika - članova HOK-a, koji se bave nekim od vidova prijevozništva oko 7,400, a od toga:

  • 2395 – registrirano za cestovni  prijevoz putnika
  • 2506 – taksi prijevoznika
  • 2066 – registrirano za cestovni prijevoz robe i usluge preseljenja
  • 433 – obrtnika koji imaju registriranu djelatnost vodenog prijevoza

Gledajući razdoblje od prethodnog Susreta prijevoznika, broj obrtnika koji imaju registriranu djelatnost cestovnog prijevoza stagnira na otprilike istom broju obrta. Povećanjem turističke aktivnosti povećava se i broj obrtnika koji se bave prijevozom putnika (za otprilike 300 obrta), Ono što zabrinjava je veće smanjenje obrta koji se bave prijevozom robe – u zadnje tri godine skoro 600 obrta.

Veliki broj hrvatskih prijevoznika, naveo je Bajlo, trenutačno posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Također, zabrinjava i sve veći ukupni udio stranih prijevoznika u prijevozu roba cestom, koji prema nekim procjenama sudjeluju i u izvozu i u uvozu sa oko 40% od ukupnog prijevoza.

Bajlo je naglasio brojne probleme prijevozničkog sektora, među kojima su prijevoz za vlastite potrebe, koji je sada preslobodno definiran, što dovodi do apsurdne situacije da je, po nekim pokazateljima, veća količina tereta u RH prevezena ovim oblikom prijevoza nego javnim cestovnim prijevozom. Nadalje, ukazao je na potrebu podjednake odgovornosti za  prekršaj opterećenja vozila iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja svih sudionika: naručitelj robe, isporučitelj robe, posrednik i  prijevoznik, kao što je u drugim državama članicama EU.

Bajlo je naveo i da Ministarstvo financija još uvijek nije uvelo mogućnost povrata dijela trošarina koje su sadržane u cijeni goriva. Prijevoznici su, među ostalim, nezadovoljni i s prijedlogom odluke o prihvaćanju Poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, kojim je  predložen je porast cijena cestarine za pet posto na razini cijele godine, a omogućeno i sezonsko poskupljenje koje bi ove godine trebalo iznositi 10 posto u vrijeme ljetne sezone.

O specifičnostima prijevoza putnika u cestovnom prometu govorila je predsjednica Sekcije Melita Abačić, koja je istaknula kako i u ovom segmentu prijevoza postoje brojni problemi, od velikih nameta, rada na crno i RTV pretplate. Obrtnička komora je spona, kazala je, koja nas okuplja i pomaže da naša iskustva s terena prenesemo i implementiramo u zakonske prijedloge.

Predsjednik Sekcije brodara Davor Mrakovčić naveo je da u RH posluje oko 300 malih brodara s flotom od oko 500 brodova veličine između 15-100 BRT. Kao probleme struke izdvojio je komunalne i nautičke vezove u lukama otvorenim za javnost, Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama, nepropisno naplaćivanje tarifa lučkih pristojbi; obvezu upisivanja djelatnosti turističke agencije i obvezu turističkog pratitelja na brodovima, kao i potrebu sklapanja ugovora s putnikom za vožnju brodom te povećanje iznosa kazni za ponavljanje prekršaja i uvođenje upozorenja za prvi prekršaj.

Kroz panel rasprave, na kojima su sudjelovali članovi Ceha prijevoznika i predstavnici Ministarstava pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova,  Carinske uprave i HZMO-a raspravljene su tri aktualne teme za prijevoznike: Zakon o cestovnom prometu, dopune i izmjene s naglaskom na rad na crno u kontekstu prijevoza za vlastite potrebe  i neregistrirana djelatnost te nelegalno obavljanje djelatnosti u prijevozu putnika (Uber); Zakon o sigurnosti prometa na cestama, dopune i izmjene - odgovornost kod pretovara vozila i obveze periodičkih tehničkih pregleda vozila i homologacija vozila te administrativne prepreke u slobodnom pružanju usluga na razini EU –  obveza isplate minimalne plaće u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Najviše interesa na susretu izazvao je panel posvećen izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prometu, posebice tema nelegalnog obavljanja djelatnosti u prijevozu putnika.

Predsjednik Sekcije taksi prijevoza HOK-a Božo Miletić rekao je kako je od dolaska Ubera na područje RH autotaksi prijevoznicima nanesena nenadoknadiva šteta. Brojni autotaksi obrtnici su već bili prisiljeni zatvoriti svoje obrte i pridružiti se stotinama tisuća nezaposlenih.

„I nakon što imamo izjave ministra Butkovića kako je način rada Ubera u RH nezakonit, kada imamo službeni stav Vlade RH i dopis premijera koji kaže kako je Uber u RH nezakonit, a naposljetku postoje i sudske presude u korist RH, oni i dalje rade. Ono što sve nas zanima je kada će doći dan da se zabrani dostupnost Uber aplikacije, obzirom da se jedino tako može zaustaviti ovaj problem. I molim Vas, nemojte mi odgovoriti kako Republika Hrvatska nema načina da to napravi, jer ako se za desetak dana može donijeti novi zakon o strateškim tvrtkama, tzv.  Lex Todorić, može se i zabraniti dostupnost Uber ili bilo koje druge aplikacije koja radi u suprotnosti sa zakonskim propisima.“, naglasio je Miletić.

Miletić je naveo kako je u RH  više od 2400 autotaksi prijevoznika te preko 17 000 pravnih i fizičkih osoba koje neposredno i posredno žive od autotaksi djelatnosti i koje su direktno ugrožene poslovanjem Ubera. Zaključio je kako postoje dva načina rješenja ovog problema, po uzoru na druge države koje su ga riješile. U jednoj varijanti države stanu u zaštitu svojih prijevoznika, a u drugoj prijevoznici blokiranjem ulica stanu u zaštitu sebe, a i zakona te države.

Tema susreta bile su i administrativne prepreke u slobodnom pružanju usluga u EU. Usporedo sa slobodnom pružanja usluga na području EU, određene države članice uvode ‘’administrativne prepreke’’ kako bi zaštitile domaće radnike. Time ne mislimo samo na obvezu isplate minimalne plaće svim radnicima koji rade na području određene države članice (bez obzira što je sjedište tvrtke u drugoj državi članici), već i na potrebu prijevoda dokumenata na druge jezike EU, obvezu prijave radnika koji ulaze u zemlju i dr. Aktualne tendencije ukazuju na činjenicu da de facto postoje ‘’dvije EU’’, jer primjerice, dok Direktiva o uslugama ‘’nalaže’’ novim državama članicama poput RH da ‘’oslobodi’’ svoje tržište i olakša pružanje usluga (primjer autoškole, UBER…), s druge strane stare članice idu u suprotnom smjeru protekcionizma i zatvaranja svojih granica za tvrtke i radnike koji pružaju uslugu na njihovom teritoriju.

Susret prijevoznika završen je usvajanjem zaključaka, od kojih se većina ponavlja s prošlogodišnjeg susreta:

1.         Još uvijek nije riješen problem pretovara vozila. Ustrajemo na zahtjevu da se temeljem članka 154. Zakona o sigurnosti prometa na cestama riješi na način jednake raspodjele odgovornosti kod pretovara vozila između prijevoznika i utovaritelja tereta.

2.         Traži se uvođenje povrata dijela trošarine na dizel gorivo subjektima u javnom prijevozu tereta i putnika cestom, kako je praksa u ostalim zemljama EU.

3.         Prijevoz za vlastite potrebe zakonski regulira na način da se može obavljati samo vozilima do 7.5 t najveće dopuštene mase u krugu do 100 km.

4.         Ceh prijevoznika traži da se RTV pristojba plaća po paušalnom iznosu za sva vozila na godišnjoj razini.

5.         S obzirom da nove vozačke dozvole ne omogućavaju vlasnicima obrta uvid u moguće zabrane prometovanja za pojedine kategorije od strane vozača, tražimo da MUP obavijesti vlasnika obrta i tvrtke ukoliko je nad njegovim zaposlenikom takva mjera provedena.

6.         Strani prijevoznici koji prometuju kroz RH dužni su se registrirati i plaćati PDV za prijevoz obavljen na području RH. Tražimo sustavne i češće kontrole stranih prijevoznika prilikom ulaska u RH i na cestama RH.

7.         Zakon o prijevozu u cestovnom prometu ne smije se mijenjati nauštrb postojećih taksi prijevoznika, a kako bi se ''legalizirao'' rad onih subjekata koji taj prijevoz obavljaju bez licencije i dozvole temeljem UBER aplikacije.

8.         Tražimo veće i kvalitetnije poticaje za prekvalifikaciju profesionalnih vozača i lakši ulaz mladih na ovaj segment tržišta rada.

Pokrovitelj ovogodišnjeg susreta prijevoznika je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, sponzori POU AMC Nova Gradiška i Tahograf,a generalni sponzor Crodux derivati.

 

Ceh prijevoznika o proceduri izdavanja A1 potvrda

E-mail Ispis

U Hrvatskoj obrtničkoj komori 26. siječnja održana je 7. sjednica Ceha prijevoznika Hrvatske obrtničke komore.

Na sjednici Ceha gostovala je Mirela Novotni – Draštata, načelnica Sektora za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji je zadužen za izdavanje A1 potvrda.

Naime, obveza izdavanja A1 potvrde nastupila je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, međutim od 1. siječnja 2017. najavljene su kontrole (posebno za Austriju i Italiju). Stoga je HZMO suočen s velikim priljevom prijava od strane prijevozničkih tvrtki.

Objasnila je detaljno kako se ispunjava obrazac prijave i kako teče postupak izdavanja. Dosad je prijavu podnijelo oko 5 tisuća vozača, a očekuje se priljev još oko 10 tisuća prijava. Naglasila je da se od početka godine potvrda traži i u Švicarskoj, te Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu, zemljama koje nisu članice Europske unije.

Članovi Ceha izrazili su zabrinutost ogromnom papirologijom koja muči prijevoznike te činjenicom da se prilikom predaje dokumentacije u zemljama EU-a hrvatski jezik ne tretira kao ravnopravni službeni jezik EU, iako to jest. Stoga obrtnici moraju prevoditi tekstove s hrvatskog najčešće na engleski ili njemački, što im je dodatan trošak.

Osim toga smatraju da neke zemlje namjerno otežavaju hrvatskim prijevoznicima mnoštvom papirologije i propisa, te da bi nadležno ministarstvo trebalo reagirati.

Prijevoznici se isto tako nadaju da će se zakoni uskladiti s praksom iz EU te se nadaju da će inspekcije ići što više na edukaciju, a što manje ne kažnjavanje.

Na sjednici je bilo riječi i o radnoj skupini koja je osnovana pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u kojoj sjede predstavnici HOK-a, a koja radi na izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i Zakona o mobilnim radnicima.

Ceh prijevoznika će nastojati izboriti se da se kroz izmjenu zakonske regulative riješe neki od problema koji već dugo vrijeme muče prijevoznike, kao što je pretovar vozila, odgovornost vozača, usklađivanje visine kazni sa zemljama EU, ograničenje prijevoza za vlastite potrebe i drugi.

Govorilo se i o organizaciji Susreta prijevoznika HOK-a, koji bi se trebao održati krajem ožujka ili početkom travnja u Zagrebu.

 

Obavijest prijevoznicima OKKZŽ

E-mail Ispis

OKKZŽ poziva sve svoje prijevoznike  koji imaju licenciju Zajednice za obavljanje međunarodnog prijevoza tereta da su dužni  u  Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dostaviti uredno  popunjen obrazac zahtjeva za dodjelu kritičnih dozvola za međunarodni prijevoz tereta za 2017. godinu, od 01. 10. do 15. 10. 2016. godine.

U prilogu su obrasci, a koje možete preuzeti i na internet stranici  MPPI.

 

Ceh prijevoznika o aktualnostima struke

E-mail Ispis

Novosti u zakonodavstvu bile su glavna tema 5. sjednice Ceha prijevoznika HOK-a, održane 12. srpnja u Zagrebu.

O razlozima pripreme i osnovnim značajkama Prijedloga zakona o potvrđivanju protokola iz 1978. godine uz Konvenciju o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (CMR) iz 1956. godine s konačnim prijedlogom Zakona te Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, govorio je Darijo Jurišić, voditelj odjela Službe sigurnosti cestovnog prometa u resornom Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture. Jurišić je naglasio kako se izmjene Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu rade zbog usklađivanja s uredbom EU i potrebom jedinstvenog uređivanja sankcioniranja prekršaja na razini cijele EU. Tijekom ljeta, dodao je, bit će otvoreno e-savjetovanje te je pozvao Ceh prijevoznika da dostavi svoje primjedbe i komentare.

Predsjednik Ceha Emilijo Bajlo i ostali članovi komentirali su sadržaj zakona, posebno se osvrćući na dio o sankcijama te su zaključili kako su predviđene kazne za poslodavce i dalje previsoke. Na dnevnom redu sjednici bila je i suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom i Udrugom hrvatskih cestovnih prijevoznika, u okviru zajedničke koordinacije hrvatskih cestovnih prijevoznika. Koordinacija je osnovana 16. lipnja, s ciljem očuvanja sektora prijevoza i jačanja konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika na domaćem i međunarodnom tržištu. Na sastanku održanom 11. srpnja utvrđene su glavne aktivnosti koordinacije, odnosno zahtjevi hrvatskih prijevoznika.

Ceh je na sjednici raspravljao i o promjeni procedure KOD-a 95 te o Direktivi o upućenim radnicima - francuski zakon o minimalnoj plaći. Ujedno, članovi Ceha razmotrili su zaključke Susreta prijevoznika, održanog 10. i 11. ožujka 2016. u Vinkovcima, kao i pregled usvojenih zaključaka i sažetak sastanka Ceha prijevoznika s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvom unutarnjih poslova i Udrugom hrvatskih cestovnih prijevoznika.

Zaključno, članovi Ceha informirani su o pogodnostima u projektu Zajednička nabava – HOK ZNA, vezano za nabavu goriva.

 

Potpisan sporazum o suradnji između HGK, HOK-a i UHCP-a u području cestovnog teretnog prijevoza

E-mail Ispis

Sporazumom o suradnji između Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika (UHCP) u području cestovnoga teretnog prijevoza želimo pronaći dodatne zajedničke interese djelovanja između institucija, pomoći u osnaživanju zajedničkih interesa te usklađenom djelovanju prema donositeljima odluka radi izmjena zakona, zajedničkom nastupu prema tijelima vlasti i institucijama, organiziranju javnih izlaganja radi edukacije i poticanja razvoja sektora prijevoza te razvijanju projekata od zajedničkog interesa, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na svečanom potpisivanju Sporazuma 16. lipnja u HGK. Sporazum o suradnji potpisali su predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i predsjednik UHCP-a Dragutin Kranjčec.

„Zadovoljan sam dosadašnjom suradnjom, no uvijek svaki posao treba unaprjeđivati te raditi na tome da suradnja bude još kvalitetnija i na višoj razini. Trebamo učiniti sve kako bi i država bila što kvalitetnija, a sustav funkcionirao bez obzira na trenutne probleme državne vlasti“, napomenuo je Burilović.

„Hrvatska obrtnička komora podržava ovakav oblik suradnje tim više jer je HOK već i bio na čelu koordinacije u tom području, koja je prestala s radom iz političkih razloga. Važno je da prijedlozi dolaze iz baze, a struka upućuje na moguće rješavanje problema. Sporazum omogućava i međusobno usuglašavanje stavova u vezi s rješavanjem identičnih problema prijevoznika te u vezi s uklanjanjem prepreka. Vladi će zajednički predstavljati kvalitetnija i argumentirana rješenja i zahtjeve radi izmjena zakonskih akata koji sprječavaju bolji rad prijevoznika“, rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.

„Dolazimo iz branše koja je opterećena previsokim davanjima. Udruga je nastojala rješavati probleme, no došli bi uvijek do saznanja da se zajedničkim nastupom trebaju štititi interesi prijevoznika te zalaganjem i radom povećati prijevoznicima izgledi za opstanak na tržištu“, rekao je predsjednik UHCP-a Dragutin Kranjčec, dodavši kako žele potaknuti rješavanje problema radi smanjivanja troškova. „Cilj nam je postići to da su vozači zadovoljni radom i da ne trebaju odlaziti za poslom u Europu, a da prijevoznici u Hrvatskoj ostvaruju profit“, rekao je Kranjčec.

Sporazum obuhvaća i rješavanje pitanja poput uvođenja povrata dijela trošarina iz cijene kupljenoga goriva u RH, smanjenje RTV pristojbe koja se plaća za svaki radio prijamnik u vozilu, potreba smanjenja troškova registracije i tehničkog pregleda radi povećanja opće konkurentnosti prijevozništva, odobravanje veće kvote za strane vozače i poticaje za zapošljavanje i stimulaciju prekvalifikacija domaćih vozača, problematiku izvanrednoga cestovnog prijevoza tereta itd.

Cestovnim se teretnim prijevozom u Hrvatskoj obavlja više od 70 posto ukupnog prijevoza tereta, a na našim cestama prometuje oko 150.000 gospodarskih vozila. Ova je grana gospodarstva uprihodila oko 6,5 milijardi kuna u 2014. godini, a cestovni je prijevoz dugi niz godina dominantni oblik prijevoza i tereta i putnika u RH.

 

Hrvatski prijevoznici nekonkurentni kolegama iz susjednih zemalja

E-mail Ispis

Prijevozništvo je opterećeno problemima koji su zajednički svim obrtima, a to su visoki troškovi poslovanja, razne administrativne prepreke, nemogućnost naplate potraživanja, česte izmjene zakona i propisa, blokade i ovrhe, nelojalna konkurencija, nedostatni izvori financiranja, ali i specifični problemi struke, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec, na svečanom otvaranju 8. susret prijevoznika u Vinkovcima prošli tjedan.

Na ovom strukovnom susretu predsjednik Ceha prijevoznika HOK-a Emilijo Bajlo naglasio je kako veliki broj hrvatskih prijevoznika trenutno posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Također, naveo je, zabrinjava i sve veći ukupni udio stranih prijevoznika u prijevozu roba cestom koji prema nekim procjenama sudjeluju i u izvozu i u uvozu sa oko 40% od ukupnog prijevoza.

„Gledajući dvije godine unatrag, određeni pozitivni pomaci u ovoj djelatnosti su se dogodili, a u velikom je dijelu to rezultat suradnje Ceha prijevoznika HOK-a s resornim ministarstvom i ostalim relevantnim institucijama. No, ostalo je još neriješenih problema, od kojih je najznačajniji generalna nekonkurentnost domaćih prijevoznika u odnosu na prijevoznike iz susjednih zemalja.“, zaključio je Bajlo.

Ante Nevešćanin iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, pokrovitelja ovogodišnjeg skupa, rekao je kako je članstvo u EU, što se tiče obavljanja prijevozničke djelatnosti donijelo niz prednosti, posebice u obavljanju cestovnog prijevoza tereta. No, dobili smo neke druge probleme, kao što su nedostatak vozača teretnih vozila i autobusa, uvedena su pravila minimalnih plaća u Njemačkoj i obveza popunjavanja dodatnih obrazaca koji otežavaju obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza….

Mr. Milan Barišić iz Službe sigurnosti cestovnog prometa Ravnateljstva policije, naveo je da je tijekom 2015. godine sigurnost prometa na cestama bila lošija nego u 2014. godini. Zabilježeno je 32.000 prometnih nesreća, u kojima je poginulo 348 osoba, što je 13% više nego godinu ranije. U strukturi sudionika nesreća, teretna vozila čine 6%, autobusi 3%, a poginulo je 10 vozača kamiona.

Ispred Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije ovom susretu prisustvovali si i predsjednici Ceha prijevoznika i putničkog prometa OKKZŽ Josip Hanžek i Dario Filipaj.

Temeljem rasprave i izlaganja, Ceh prijevoznika HOK-a usvojio je zaključke, koji će biti upućeni nadležnim institucijama:

1.  Ceh prijevoznika Hrvatske obrtničke komore pozdravlja spremnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za češćom organizacijom operativnih sastanaka između predstavnika prijevoznika i predstavnika MPPI. HOK će kroz operativne sastanke s ministarstvom raditi na rješavanju problematike prijevozništva definirane i na zaključcima s ovoga susreta.

2. Tražimo žurno ratificiranje „druge“ CMR konvencije donesene Protokolom o izmjeni CMR-a 197 koji je stupio na snagu 1980. godine. Prema saznanjima da je zakonska osnova za potpisivanje sporazuma već u pripremi od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova, tražit ćemo da se ista čim prije provede.

3. Ceh prijevoznika HOK-a inzistira da se temeljem nove EU Direktive o tehničkim pregledima vozila (45) izmjeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama tj. da se podzakonskim aktom ukinu preventivni tehnički pregledi vozila i obveza homologacije novih i rabljenih vozila proizvedenih i kupljenih u EU.

4. Još uvijek nije riješen problem pretovara vozila. Ustrajemo na zahtjevu da se temeljem članka 154. Zakona o sigurnosti prometa na cestama riješi na način jednake raspodjele odgovornosti kod pretovara vozila između prijevoznika i utovaritelja tereta.

5. Ceh prijevoznika HOK-a traži da se RTV pristojba plaća po paušalnom iznosu za sva vozila na godišnjoj razini.

6. S obzirom da nove vozačke dozvole ne omogućavaju vlasnicima obrta uvid u moguće zabrane prometovanja za pojedine kategorije od strane vozača, tražimo da MUP obavijesti vlasnika obrta i tvrtke ukoliko je nad njegovim zaposlenikom takva mjera provedena.

7. Strani prijevoznici koji prometuju kroz RH dužni su se registrirati i plaćati PDV za prijevoz obavljen na području RH. Tražimo sustavne i češće kontrole stranih prijevoznika prilikom ulaska u RH i na cestama RH.

8. Tražimo da se ukine obveza za zapošljavanje pratitelja na turističkim izletničkim brodovima.

9. Shuttle prijevoz i povremeni prijevoz putnika nužno je jasnije definirati Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu. Način prijevoza putnika putem Uber aplikacije, a na temelju postojeće zakonske regulative ilegalan i kao takvog treba ga sankcionirati.

10. Tražimo veće i kvalitetnije poticaje za prekvalifikaciju profesionalnih vozača i lakši ulaz mladih na ovaj segment tržišta rada. Ukoliko ove mjere ne donesu željene rezultate, tražimo veće kvote za zapošljavanje stranih radnika u prijevozu (profesionalni vozači).

 


Stranica 3 od 9

Važni linkovi

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Videozapisi - prezentacije obrtničkih zanimanja i tradicijski obrti i vještine

KATALOZI

Baner
Baner
Baner